Monitoring i lobiranje
Ovaj se program provodi kontinuirano od 1991. godine. U sklopu ovog programa, provele smo mnoštvo aktivnosti i projekata usmjerenih prema poboljšanju ukupnog odgovora države na nasilje nad ženama. Projekti i aktivnosti su uključivali monitoring provedbe postojeće legislative, pisanje prijedloga novih zakona i/ili izmjena i dopuna postojećih zakona te lobiranje za izmjene zakona, što je uključivalo brojne sastanke, okrugle stolove, seminare, radne skupine i sl.

Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji
Tako smo od 2004. godine aktivno sudjelovalu u radu radne skupine (kasnije Vladinog povjerenstva) za sprječavanje nasilja u obitleji. Kroz rad u toj skupini, utjecale smo na mnoge pozitive pomake i promjene, kao što su izrada prve Nacionalne strategije protiv nasilja u obitelji (2005 – 2007), druge Nacionalne strategije (2008 – 2010) te treće Nacionalne strategije (2011 – 2016). Također smo sudjelovale u izradi i donošenju Protokola o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji (2005).

Izrada prijedloga zakona i izmjena zakona
Obzirom da kada smo započele sa radom 1990. godine, nasilje u obitelji nije bilo zakonom kažnjivo djelo, već su postojale odredbe samo u Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, koje su često korištene na štetu žena koje su preživjele nasilje, od početka postojanja organizacije vrlo smo agilno zagovarale izmjene Kaznenog zakona kako bi se uvelo kazneno djelo nasilja u obitelji. Djelomično smo bile uspješne prvi puta 1998. godine kada je u tadašnji Obiteljski zakon uveden članak 118. kojim se kažnjavalo nasilje u obitelji sa do 30 dana zatvora, no samo u slučajevima kada su djeca prisustvovala nasilju (u praksi).
Također je, kao rezultat dugogodišnjeg lobiranja, 2000. godine prvi puta uveden čl. 215a "Nasilničko ponašanje u obitelji". Nakon dugogodišnjeg lobiranja, te nakon što je AŽKZ napisala prijedlog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, 2003. godine Vlada RH osnovala je Radnu skupinu za izradu tog zakona te je isti napravljen i donešen u jesen 2003. godine. Radilo se o velikom napretku, pogotovo zato što je ZZNO omogućio institut zaštitnih mjera. No ZZNO ima i određenih manjkavosti, npr. žalba odgađa stupanje zaštitnih mjera na snagu, a također ne štiti žene koje su zlostavljane u intimnoj vezi koja ne ispunjava uvjete izvanbračne zajednice, stoga se naš rad na lobiranju za izmjene postojećeg zakona nastavlja. Obzirom da činjenicu da žalba odgađa stupanje na snagu zaštitnih mjera prema ZZNO, lobirale smo za privremeno rješenje na način da se u Prekršajni zakon uvedu mjere opreza koje će štititi žene i djecu do pravomoćnosti presude prema ZZNO te su iste uvedene 2009. godine.
U posljednjih nekoliko godina lobirale smo za izmjene u Kaznenom zakonu, posebno da se uvedu zaštitne mjere koje će biti na snazi i nakon okončanja sudskog postupka te su iste i uvedene u Kazneni zakon koji je stupio na snagu 2013.g. Također smo nastavile lobirati za izmjene u Zakonu o kaznenom postupku kako bi se uvele zaštitne mjere specifično za zaštitu žena koje su preživjele nasilje tokom kaznenog postupka no kako do navedenih izmjena nije došlo, nastavljamo lobirati za njih.

Lobiranje za osiguranje financiranja rada autonomnih ženskih skloništa
Od samoga osnutka, AŽKZ nastoji osigurati trajan i siguran rad sklonšta i savjetovališta AŽKZ, no i svih drugih autonomnih ženskih skloništa. U tu svrhu smo godinama lobirale za osiguranje prostora za rad skloništa jer smo prvih 10 godina djelovale u skvotiranom prostoru grada Zagreba gdje nam je kontinuirano prijetila deložacija. Također smo lobirale za osiguranje sustavnog, trajnog i dostatnog financiranja skloništa i pripadajućih savjetovališta za žene i njihovu djecu. Još u 90-im godinama prošlog stoljeća pokrenule smo inicijativu za osiguranje ovakvog financiranja po principu 30-30-30-10, odnosno da 30% godišnjeg proračuna skloništa i savjetovališta financira država, 30% grad, a 30% županija, dok bi preostalih 10% prikupila sam a organizacija. Sa tim prijedlogom smo pregovarale sa različitim Vladama RH, dakle počevši od 1994.g., preko 2001. i 2002. g . te sa još jednom promijenjemom vlašću 2004.g., kao i sa novom vlašću 2012.g. Do pomaka je došlo 2004.g. kada smo počele dobivati nešto veće iznose od države, konkretno Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, no još uvijek se radilo o neredovitim i premalim sredstvima. 2005. godine napisale smo prijedlog kriterija i standarda za rad skloništa kao i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o udrugama koji bi omogućio financiranje skloništa direktno iz proračuna. Iako je Vlada RH inicijalno podržava ovaj prijedlog, on se nije realizirao. Krajem 2008. godine organizirale smo kampanju pod nazivom RECI DA, kojoj je cilj bio osigurati financiranje rada autonomnih ženskih skloništa i pripadajućih savjetovališta. Kampanja je bila uspješna i financiranje po modelu 30-30-30-10 bilo je zaista osigurano u 2009. godini no već u 2010. godini je došlo do rezanja sredstava, a potom i do uvođenja postupka natječaja što se može smatrati određenim korakom unazad u odnosu na ostvareno. Također su uvedeni potpuno neadekvatni kriteriji rada skloništa od strane nadležne institutije. U 2011. i 2012. godini udružile smo se sa ostalim autonomnim ženskim skloništima te započele kampanju za sustavno i trajno financiranje rada autonomnih ženskih skloništa putem posebnog zakona. U tu svrhu naša odvjetnica je sastavila i prijedlog Zakona o financiranju autonomnih ženskih skloništa i pripadajućih savjetovališta, koju je podržala tadašnja oporba, no ne i vlast. Nakon smjene vlasti, osnovana je radna skupina u 2012. godini za izradu prijedloga zakona o financiranju, no ista je ukinuta nakon samo dva sastanka. Trenutni rezultat gotovo dvadesetogodišnjeg lobiranja za osiguranje sustavnog rada je da je financiranje putem natječaja ipak produženo na tri godine, što možemo smatrati napretkom, no još uvijek je potrebno puno raditi na ozbiljnog osiguranju sustavnog, redovnog i dostatnog financiranja, pogotovo jer navedeni trogodišnji natječaj ne obavezuje gradove i županije na financiranje skloništa.
 
Potražite pomoć!
Nazovite Žensko savjetovalište
radnim danom od 11 do 17 sati.
0800 55 44
Pozivi su besplatni, a razgovori anonimni i povjerljivi.
Donirajte!
Donirajte izravno.
Upišite iznos        kn
Klikni ovdje za donaciju
Pridružite se!
Podržite nas na Facebooku i sudje-
lujte u našim aktivnostima.