Pojam feminizam često je u središtu javnih rasprava, izazivajući različite reakcije – od snažne podrške do nerazumijevanja. No, u svojoj srži, feminizam predstavlja jedan od najvažnijih društvenih pokreta u povijesti čovječanstva, usmjeren na postizanje potpune političke, ekonomske i društvene ravnopravnosti spolova. Ovaj pokret nije samo teorijska ideja, već aktivna borba za ljudska prava koja traje više od dva stoljeća.
Povijesni razvoj i ključne figure
Iako su se ideje o ravnopravnosti javljale i ranije, sustavni razvoj pokreta započeo je u 19. stoljeću. Sam termin “feminizam” prvi je upotrijebio francuski filozof Charles Fourier 1837. godine, no temelje modernom promišljanju udarila je Mary Wollstonecraft još 1792. godine u svom djelu “Obrana ženskih prava”.
Kroz povijest, feminizam se razvijao u valovima:
- Prvi val: Fokusiran na pravo glasa i obrazovanje (sufražetkinje).
- Drugi val: Usredotočen na reproduktivna prava, ravnopravnost na radnom mjestu i oslobađanje od patrijarhalnih okova u obitelji.
- Treći i četvrti val: Bave se intersekcionalnošću, pitanjem identiteta, digitalnim aktivizmom i borbom protiv seksualnog uznemiravanja (npr. #MeToo pokret).
Je li feminizam povezan s nasiljem nad ženama?
Odgovor je nedvosmislen: da. Poveznica između feminizma i borbe protiv nasilja nad ženama je temeljna i povijesno ključna. Prije snažnog utjecaja feminističkog pokreta, nasilje u obitelji smatralo se “privatnom stvari” koja se rješava unutar četiri zida. Feminizam je taj koji je nasilje nad ženama izvukao iz privatne sfere u javni i politički prostor.
Nasilje kao instrument moći
Feministička analiza objašnjava da nasilje nad ženama nije slučajan čin pojedinca, već rezultat sustavne nejednakosti moći. U patrijarhalnom društvu, nasilje se koristilo (i koristi se) kao sredstvo kontrole i održavanja dominacije. Feminizam šalje jasnu poruku: nasilje nije odraz “biološke naravi”, već društveni konstrukt koji se mora iskorijeniti zakonima, edukacijom i promjenom svijesti.
Postignuća feminizma u borbi protiv nasilja
Zahvaljujući feminističkom aktivizmu, danas imamo:
- Sigurne kuće: Prva skloništa za žene žrtve nasilja osnovale su feminističke udruge.
- Zakonske promjene: Kriminalizacija silovanja u braku, strože kazne za obiteljsko nasilje i uvođenje pojma “femicid” u zakonodavstva.
- Konvencije: Dokumenti poput Istanbulske konvencije izravan su rezultat desetljeća feminističkog lobiranja za zaštitu žena.
Kakvu poruku feminizam šalje danas?
Današnji feminizam nosi višeslojnu poruku prilagođenu suvremenom društvu. On ne traži dominaciju žena nad muškarcima, već ukidanje hijerarhije koja šteti svima. Glavne poruke uključuju:
1. Autonomija tijela: Svaka žena ima pravo donositi odluke o svom zdravlju i reprodukciji bez uplitanja države ili crkve.
2. Ekonomska pravda: Jednaka plaća za jednak rad i priznavanje neplaćenog kućanskog rada koji i dalje u većini obavljaju žene.
3. Sigurnost: Pravo na život i kretanje bez straha od seksualnog ili fizičkog nasilja.
Pozicija feminizma u današnjem društvu
Danas feminizam zauzima paradoksalnu poziciju. S jedne strane, postao je dio “mainstreama” – o njemu govore pop zvijezde, političari i velike korporacije. S druge strane, suočava se s jakim otporom (tzv. backlash), gdje se feminističke težnje pokušavaju prikazati kao napad na “tradicionalne vrijednosti”.
Unatoč postignutom napretku, pozicija žene u društvu i dalje je opterećena nevidljivim preprekama poput “staklenog stropa” u karijeri ili dvostrukog opterećenja (posao i dom). Stoga feminizam ostaje nužan korektiv društva, podsjećajući nas da ravnopravnost na papiru nije isto što i ravnopravnost u svakodnevnom životu.
Zaključak
Feminizam je pokret koji je transformirao svijet. Njegova neraskidiva veza s borbom protiv nasilja nad ženama pokazuje da on nije samo intelektualna vježba, već borba za goli život i dostojanstvo polovice čovječanstva. Sve dok postoji ijedan oblik sustavne diskriminacije ili nasilja utemeljenog na spolu, feminizam će imati svoje mjesto kao ključni stup pravednog društva.
