Kada nasilje traje ili postoji neposredna opasnost, zove se policija na 192 ili broj 112. Policija može doći na mjesto događaja, prekinuti nasilje i poduzeti mjere za trenutnu zaštitu. Hrvatski zavod za socijalni rad istodobno procjenjuje rizike i potrebe, izrađuje plan sigurnosti, štiti djecu te povezuje žrtvu s dostupnim uslugama.
Izraz centar za socijalnu skrb nasilje ostao je u svakodnevnom govoru i internetskim pretragama. Službeni naziv danas je Hrvatski zavod za socijalni rad, a građani se obraćaju njegovim područnim uredima. Promjena naziva nije promijenila potrebu za jasnim odgovorom o tome što socijalna skrb može učiniti i gdje prestaju njezine ovlasti.
Centar za socijalnu skrb nasilje: stari naziv, aktualna služba
Izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji iz 2024. zamijenile su izraz “centar za socijalnu skrb” nazivom Hrvatski zavod za socijalni rad, odnosno područni ured Zavoda. HZSR na službenoj stranici objavljuje adrese i telefone svojih ureda. Nasilje se može prijaviti i policiji ili državnom odvjetništvu.
Stručni radnik HZSR-a ne odlučuje o kaznenoj odgovornosti. Razgovara sa žrtvom, procjenjuje sigurnost i pokreće usluge ili prava iz sustava socijalne skrbi. Tekst o pravnoj zaštiti žrtava nasilja objašnjava zasebne uloge policije, državnog odvjetništva i suda.
Žrtva ima pravo na besplatan i povjerljiv pristup službama potpore, stručnu pomoć, zaštitu dostojanstva i zaštitu od zastrašivanja. Može imati osobu od povjerenja. Ako je potrebna prilagodba zbog invaliditeta, jezika ili zdravstvenog stanja, to treba navesti pri dogovaranju razgovora. Pomoć nije uvjetovana odlukom da se odnos napusti istoga dana.
Prvi razgovor provjerava neposrednu opasnost
Dojavu može dati žrtva, a HZSR informacije dobiva i od policije, bolnice, škole ili druge stručne osobe. Stručnjaci koji tijekom rada saznaju za nasilje u obitelji imaju obvezu prijave policiji ili državnom odvjetništvu. Zbog toga nije odgovorno obećati da će svaka informacija ostati samo između žrtve i stručnog radnika.
Za procjenu je važno reći postoji li neposredna opasnost, ima li počinitelj oružje, jesu li izrečene prijetnje, postoje li ozljede i jesu li djeca prisutna. Treba dogovoriti broj i vrijeme za uzvratni poziv koji neće ugroziti osobu. Poruke, fotografije ili liječnička dokumentacija mogu biti važni nadležnim tijelima, ali njihovo prikupljanje nije važnije od sigurnog udaljavanja i poziva policiji.
Bliska osoba može ponuditi telefon, prijevoz ili pratnju. Ne treba organizirati suočavanje s počiniteljem. Vodič o tome kako pomoći prijateljici polazi od slušanja i poštovanja odluka žrtve.
Plan sigurnosti prilagođava se osobi
Ministarstvo rada i socijalne politike navodi izradu plana sigurnosti kao dio postupanja socijalne skrbi. Plan može uključiti siguran kontakt, dokumente i lijekove, prijevoz, osobu od povjerenja, smještaj i korake za zaštitu djece. Redoslijed ovisi o procjeni rizika. Najava odlaska počinitelju nije sigurna ako bi mogla izazvati novo nasilje.
Kontrola novca, zabrana rada, oduzimanje prihoda i uskraćivanje pristupa imovini mogu biti oblici ekonomskog nasilja. Takva kontrola otežava odlazak i traženje pomoći. HZSR provjerava prava i usluge koje odgovaraju materijalnim i stambenim potrebama, uz uvjete propisane za pojedino pravo.
Kada su djeca izložena nasilju ili mu svjedoče, Zavod procjenjuje njihovu sigurnost i dobrobit. Dijete može biti ozbiljno pogođeno i kada nije fizički napadnuto. O tim posljedicama govori tekst o djeci svjedocima nasilja.
Krizni smještaj jedna je od mogućnosti
Službene upute navode da stručni radnici trebaju upoznati žrtvu s mogućnošću smještaja zajedno s maloljetnom djecom. Pomažu i pri pristupu besplatnoj pravnoj i zdravstvenoj pomoći te upućuju u savjetovalište. Zakon o socijalnoj skrbi predviđa krizni smještaj i određena novčana prava za osobe koje ispunjavaju zakonske uvjete.
Nekoj osobi sklonište treba odmah. Drugoj prvo treba siguran plan odlaska, pravni savjet, zdravstvena skrb ili podrška u osiguravanju prihoda. Tekst o tome što očekivati u sigurnoj kući opisuje smještaj bez pretpostavke da je on jedini mogući izbor.
Nakon prve prijave mogu se promijeniti adresa, skrb o djeci, pristup dokumentima i razina opasnosti. Plan se zato ponovno provjerava. U svakom kontaktu važno je potvrditi smije li služba i dalje zvati na dogovoreni broj.
Nadležna tijela imaju različite ovlasti
Policija intervenira i poduzima mjere za trenutnu zaštitu. Državno odvjetništvo i sud postupaju u okviru svojih ovlasti. HZSR procjenjuje potrebe, odlučuje o pravima iz socijalne skrbi i koordinira podršku koja pripada njegovu djelokrugu.
Sistemski odgovor na nasilje mora povezati intervenciju, liječenje, smještaj, pravnu zaštitu i oporavak. Razmjena informacija među službama treba služiti sigurnosti, uz poštovanje prava i dostojanstva žrtve.
Brojevi i kontakti imaju različite namjene
Za nasilje koje traje ili neposrednu opasnost zovu se 192 ili 112. Nacionalni pozivni centar 116 006 daje informacije o pravima, emocionalnu podršku i praktične upute. Aktualna stranica gov.hr navodi dostupnost radnim danom od 8 do 20 sati. Adrese i telefoni područnih ureda objavljeni su na stranici HZSR-a.
Ako počinitelj nadzire telefon ili računalo, sigurniji je uređaj kojem nema pristup. Povijest poziva ili pretraživanja briše se samo ako to neće izazvati dodatnu sumnju. Pri prvom pozivu dovoljno je reći postoji li opasnost, gdje se osoba nalazi, jesu li djeca prisutna i kako joj se služba može sigurno javiti.
Dogovoreni kanal kontakta treba provjeriti pri svakom sljedećem razgovoru jer se pristup telefonu, adresa ili razina opasnosti mogu promijeniti bez najave.
