Ruke odrasle žene uz telefon i zatvorenu bilježnicu u neutralnoj prostoriji.
Društvo

Anonimna prijava nasilja u obitelji: što možete učiniti i gdje su granice

Ako nasilje traje ili prijeti neposredna opasnost, nazovite policiju na 192 ili broj 112. Ravnateljstvo policije navodi te brojeve za hitnu intervenciju. Nemojte čekati odgovor na e-poruku ili savjetodavni razgovor ako je potrebna pomoć na mjestu događaja.

Za prvi razgovor bez navođenja imena postoji besplatan anonimni telefon 116 006, dostupan svaki dan od 0 do 24 sata. Raspored potvrđuje službeni imenik Ministarstva pravosuđa, a anonimnost i besplatnost navodi Ministarstvo rada i socijalne politike. Savjetodavna podrška i hitna policijska intervencija imaju različite svrhe.

Bez potpisa ne znači neprepoznatljivo u svakom postupku

MUP objašnjava da pri pisanom obraćanju policiji sami odlučujete hoćete li navesti osobne podatke. Pri osobnom dolasku u policijsku upravu ili postaju navodite ih. To su informacije o načinu podnošenja prijave kaznenog djela. Iz njih ne proizlazi jamstvo da identitet osobe nikada neće biti utvrđen tijekom daljnjeg postupanja.

Tri su različita pitanja: želite li zasad razgovarati bez imena, želite li poslati dojavu bez potpisa i kako će se štititi podaci u postupku. Primjerice, poruka može izostaviti ime pošiljatelja, a ipak sadržavati događaj iz kojeg je moguće zaključiti tko ga je vidio. Zato je poštenije razgovarati o konkretnim granicama i strahu od odmazde nego obećati potpunu anonimnost.

KanalZa što služiŠto ne treba pretpostaviti
192 ili 112Prijava neposredne opasnosti i traženje hitne pomoćiDa je poziv jamstvo potpune anonimnosti
116 006Besplatna anonimna podrška i informacijeDa razgovor sam zamjenjuje policijsku prijavu
Pisana prijava policijiDostava podataka o događaju, uz izbor navođenja osobnih podatakaDa izostanak imena sprečava svako kasnije utvrđivanje identiteta
Osobni dolazak policijiIznošenje događaja uz osobne podatkeDa je to isti oblik kao anonimno savjetovanje
Kanali imaju različite namjene; pri neposrednoj opasnosti koristite hitni kontakt.
Dvije odrasle žene razgovaraju u neutralnoj savjetodavnoj prostoriji.
Fotorealistična AI ilustracija podrške, bez prikaza stvarne ustanove, savjetovateljice ili korisnice.

Dojava je korisnija kada govori što se dogodilo

Ako pišete dojavu i to možete učiniti sigurno, navedite mjesto, približno vrijeme, što ste vidjeli ili čuli te postoji li trenutačna opasnost. Razdvojite opažanje od pretpostavke. Ne morate sami odlučiti kako se događaj pravno zove da biste ga opisali. Širi tekst o postupku zaštite od nasilja u obitelji može pomoći razumjeti slijed nakon obraćanja službama.

Ilustrativno, susjed koji je čuo prijetnju može napisati kada ju je čuo, iz kojeg je prostora dolazila i što je mogao razabrati. Ne treba dodavati da se nasilje događa godinama ako o tome nema saznanja. Ako je čuo poziv u pomoć upravo sada, opis za kasniju pisanu prijavu ne treba odgoditi hitni poziv.

Nasilje ne treba svesti na vidljivu ozljedu. Ako prijavljujete prijetnje ili ponašanje koje doživljavate kao psihičko nasilje, opišite konkretne riječi i postupke kojih se sjećate. Nemojte ulaziti u opasnu situaciju, izazivati počinitelja ili ostajati ondje radi prikupljanja dodatnih dokaza.

MUP navodi da policija provodi istraživanje ili izvide u koordinaciji s državnim odvjetništvom, koje odlučuje o daljnjem kaznenom progonu. Službeno objašnjenje postupka zato ne treba čitati kao obećanje određene mjere nakon svake dojave. O tome što ste spremni navesti i kako vas kontaktirati razgovarajte jasno sa službom.

Povjerljivost ima svoje zakonske granice

Žrtve imaju pravo na povjerljivu i besplatnu podršku, a nasilje se može prijaviti policiji, državnom odvjetništvu ili Hrvatskom zavodu za socijalni rad, prema portalu gov.hr. Povjerljivost ne znači da nijedna stručna osoba nikada ne smije proslijediti podatak. Ministarstvo navodi zakonsku obvezu prijavljivanja nasilja za stručne osobe koje za njega saznaju tijekom rada.

Prije detaljnog razgovora možete pitati što služba bilježi, treba li joj ime, komu može proslijediti informacije i u kojim okolnostima mora postupati. Ta pitanja nisu prepreka traženju podrške. Pomažu vam razumjeti što će se dogoditi s onim što kažete, osobito kada se bojite da bi netko saznao za razgovor.

Ako pomažete drugoj osobi, prije razgovora o daljnjem koraku saslušajte čega se boji. Nemojte obećati da nitko neće saznati za kontakt niti u njezino ime najavljivati ishod službenog postupka. Možete joj pomoći složiti pitanja za službu, pronaći siguran trenutak za poziv ili biti uz nju tijekom razgovora, ako to želi. Kada je opasnost neposredna, potrebna je hitna pomoć, a ne odgađanje dok se svi ne slože oko načina prijave.

Telefon, ključevi i čaša vode na drvenom stolu.
Fotorealistična AI ilustracija svakodnevnih predmeta; prostor nije identificirano sigurno mjesto ili sklonište.

Siguran kontakt dogovorite izričito

Ako vam povratni poziv ili poruka mogu povećati opasnost, to odmah recite. Objasnite je li uređaj zajednički, može li druga osoba vidjeti poruke i postoji li vrijeme ili način kontakta koji vam je sigurniji. E-pošta sama po sebi nije tehnički anonimna: adresa, potpis ili sadržaj mogu vas identificirati. Ni brisanje povijesti nije jamstvo da trag više ne postoji.

Odaberite način traženja pomoći prema okolnostima i, kada je moguće, uz podršku sastavite sigurnosni plan. HZSR može uključiti razgovor o skloništu i drugim oblicima pomoći, kako navodi Ministarstvo. Informacije o smještaju u sigurnoj kući ne znače da morate sami pronaći ili javno otkrivati njezinu lokaciju.

Za početak savjetodavnog razgovora može biti dovoljna rečenica: bojim se navesti ime i trebam razumjeti mogućnosti prije daljnjeg koraka. To je predložena formulacija, ne uvjet koji služba traži. Ako opasnost nastane tijekom tog razmišljanja, prednost ima hitni kontakt 192 ili 112. Strah od otkrivanja identiteta recite osobi koja zaprima poziv, zajedno s lokacijom na kojoj je pomoć potrebna.