Verbalno nasilje može uključivati vrijeđanje, ponižavanje, prijetnje i riječi kojima se drugu osobu zastrašuje ili kontrolira. Može se događati nasamo, pred drugima ili porukama. Ne morate pronaći savršen naziv za ono što se događa da biste potražili podršku. Jedna ozbiljna prijetnja već je razlog za pomoć; ne treba čekati da se ponašanje ponovi ili da nastane tjelesna ozljeda.
Ako ste u neposrednoj opasnosti, nazovite policiju na 192 ili hitni broj 112 čim to možete učiniti sigurno. Ravnateljstvo policije navodi te brojeve za hitnu intervenciju. Razgovor o granicama, prikupljanje poruka ili dovršavanje plana ne trebaju odgoditi traženje hitne pomoći.
Gledajte ponašanje i njegov učinak, ne opravdanje
Neslaganje o novcu ili rasporedu može se izreći bez vrijeđanja i prijetnje. Rečenica „Ne slažem se s ovim troškom” otvara određeni problem. Ponižavanje nečije vrijednosti, zastrašivanje posljedicama ili zabrana razgovora s bliskim osobama mijenjaju odnos. National Domestic Violence Hotline među oblicima emocionalnog zlostavljanja opisuje prijetnje, uvrede, ponižavanje i kontrolu. To je pomoć u prepoznavanju ponašanja, bez dijagnosticiranja osobe koja ga čini.
Izjava da je nešto bila šala ne briše poniženje niti strah. Obratite pozornost na to možete li reći da vam je nešto neprihvatljivo, razgovarati s drugima i donositi vlastite odluke bez bojazni od kazne. Ako stalno prilagođavate ponašanje kako biste izbjegli uvrede ili prijetnje, to vrijedi opisati osobi koja pruža stručnu podršku. Nije potrebno unaprijed dokazati cijeli obrazac.
U obiteljskom odnosu verbalno ponašanje može biti dio šireg psihičkog nasilja. Službeni portal gov.hr u prikazu hrvatskog zakonskog okvira navodi psihičko nasilje koje narušava dostojanstvo ili uzrokuje uznemirenost. Pravnu procjenu konkretnog događaja daju nadležna tijela. Za prvi razgovor o pomoći dovoljno je jasno reći što je izgovoreno i zbog čega se osjećate nesigurno.
Granica nije obveza da se izložite dodatnom riziku
Savjet da se odmah suprotstavite može biti opasan ako osoba reagira prijetnjama, sprječava odlazak ili pojačava nasilje kada izgubi kontrolu. Ne morate održati razgovor nasamo, postaviti ultimatum ili najaviti traženje pomoći. Odluka da zasad ne ulazite u raspravu ne znači da prihvaćate nasilje. Procjenu sigurnijeg koraka možete napraviti uz stručnu podršku koja uzima u obzir vašu situaciju.
Ako procijenite da je sigurno, granica može biti kratka: „O tome mogu razgovarati bez vrijeđanja.” Ta je rečenica primjer, a ne tehnika koja zaustavlja nasilje. Ne možete pravilnim izborom riječi preuzeti odgovornost za ponašanje druge osobe. Ako izricanje granice povećava strah ili izaziva prijetnju, važnije je doći do podrške nego dokazivati da je vaša formulacija bila opravdana.
Sigurnosni plan prilagođava se osobi koja doživljava nasilje, priprema odlazak ili je već otišla. U domaćem kontekstu pregled pripreme sigurnosnog plana može poslužiti kao podloga za razgovor. Treba razmotriti kome se možete javiti, gdje potražiti sigurnost i koje okolnosti otežavaju taj korak. Nijedan popis ne poznaje cijelu vašu situaciju.
Prvi razgovor može početi jednom jasnom rečenicom
Osobi od povjerenja možete reći: „Kod kuće dobivam prijetnje i treba mi pomoć da razmislim što je sigurno.” Ne morate prvo ispričati sve događaje redom. Korisno je dogovoriti kada i kako vas smije kontaktirati, osobito ako druga osoba ima pristup telefonu. Podrška može početi slušanjem ili odlaskom na razgovor s vama, bez pritiska da odmah donesete odluku o cijelom odnosu.
Pri prvom kontaktu možete odmah navesti imate li sigurno mjesto za razgovor i smije li vam se uzvratiti poziv. Ako vas brine ostavljanje poruke ili spominjanje razloga kontakta pred drugima, recite to izravno. Tako osoba koja pomaže zna da i način javljanja treba dogovoriti, a ne pretpostaviti da vam je telefon uvijek dostupan i privatan.
Ako pomažete prijateljici, vjerujte opisu i pitajte kakva joj je pomoć sada potrebna. Nemojte bez dogovora kontaktirati osobu koja čini nasilje niti obećavati da ćete sve riješiti. Vodič kako pomoći prijateljici koja doživljava nasilje razrađuje taj pristup. Rečenica „Zašto jednostavno ne odeš?” može zatvoriti razgovor. Korisnije je ponuditi konkretan oblik podrške koji ona može prihvatiti ili odbiti.
Za podršku i informacije u Hrvatskoj postoji Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja, 116 006. Službeni popis Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, provjeren 11. listopada 2026., navodi dostupnost svaki dan od 0 do 24 sata. Taj razgovor ne zamjenjuje hitnu policijsku intervenciju. Možete zatražiti objašnjenje mogućih oblika podrške i službi kojima se dalje obratiti.
Poruke čuvajte samo na način koji je siguran za vas
Bilješka o datumu, mjestu, izgovorenoj prijetnji i mogućim svjedocima može pomoći pri opisivanju događaja. Safety Net Project uz dokumentiranje izričito stavlja sigurnost na prvo mjesto: otkrivanje bilježaka može povećati rizik. Nemojte se izlagati opasnosti radi savršenog dokaza. Za pomoć se možete javiti i kada niste sačuvali poruke ili ne pamtite svaki datum.
Ako netko provjerava vaš uređaj ili račune, poruke, pozivi i povijest pregledavanja mogu biti vidljivi. Vodič za sigurnije traženje pomoći online predlaže razmatranje drugih načina kontakta, primjerice uređaja osobe od povjerenja. Privatno pregledavanje nije jamstvo sigurnosti, a naglo brisanje svega može privući pozornost. Način komunikacije dogovorite prema tome čemu druga osoba stvarno ima pristup.
Nasilje u obitelji možete prijaviti policiji, državnom odvjetništvu ili područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Prije razgovora sa stručnom službom možete pitati kako postupa s informacijama i koje obveze prijave ima. Ne treba pretpostaviti apsolutnu tajnost svih službi. Ako vam treba zaštićeni smještaj, pregled traženja pomoći sigurne kuće objašnjava taj korak. Sljedeća odluka može biti upravo jedan siguran kontakt, bez suočavanja s osobom koja vam prijeti.
Fotografije (izvornici i licence): Scott Van Daalen scottvd / Wikimedia Commons / CC0; Santeri Viinamäki / Wikimedia Commons / CC BY-SA 4.0; Phil Slattery / Wikimedia Commons / CC BY-SA 4.0. Pretvoreno u WebP bez sadržajnih izmjena i izrezivanja.
.jpg){kind=link}